DRUŠTVO ZA SPORTSKU REKREACIJU OGULIN

            Društvo za športsku rekreaciju Ogulin (u nastavku Društvo) osnovano je 18. travnja 1978. godine, pod tadašnjim nazivom Društvo za sportsku rekreaciju «Partizan». Bilo je to formalno i pravno registriranje aktivnosti, koje je grupa entuzijasta, pod vodstvom Radmile Špehar, nastavnice tjelesne i zdravstvene kulture i fizioterapeuta, provodila nekoliko godina. Shvatili su da će službena registracija doprinijeti ozbiljnosti, omogućiti predstavljanje njihovog rada, a i olakšati financiranje, bez čega nema razvoja i opstanka.

            Godine 1974., tadašnji SIZ za fizičku kulturu poslao je na seminar za animatore sportske rekreacije Radmilu Špehar i Josipa Špehara, ljude koji su voljeli sport, pokret i prirodu. Svome znanju pridodali su nove spoznaje i pogled kroz novu prizmu. Odlučili su osmisliti svoje znanje i okupiti djecu i odrasle u bavljenju sportom, koji nije samo za najbolje, već za svih. Započinju pripreme, organizira se tečaj skijanja za djecu zimi, te logorovanje i nastava plivanja ljeti za obitelji s djecom. Voditelji tih aktivnosti su Radmila Špehar, Josip Špehar i Božidar Sabljak, uz suradnike.

            Sportska rekreacija poprima sve jasnije oblike u cijeloj državi, pa se 1975. godine, na poziv prof. Jelice Reljić, Radmila Špehar uključuje u organizaciju u susreta povodom Dana žena u Poreču, te već slijedeće godine na tim susretima, uz voditelje iz Zagreba i Splita, vodi jedan od programa, vježbe u vodi. Upoznaje se s društvima iz drugih gradova, te animira građane Ogulina i 1977. godine 20 žena iz Ogulina sudjeluje na Ožujskim susretima, manifestaciji koja se održala do danas, a naše Društvo je kontinuirano prisutno kroz sve protekle godine.

            Inicijativni odbor: Radmila Špehar, Josip Špehar, Božidar Sabljak, Branka Dražić i Stipe Petrušić pokrenuli su, 1978. godine, osnivanje Društva za sportsku rekreaciju «Partizan», koje je i registrirano iste godine. Ideja ovih ljudi bila je sportska rekreacija u prirodi. Zatražili su, i dobili  društveno zemljište na korištenje, te započinje uređenje terena, 8 kilometara od grada, prema Kleku, na površini od 30 hektara. Radnim akcijama djece i odraslih, uz pomoć gospodarskih subjekata, pošumljava se crnogoricom (danas su to stabla visine 4 do 5 metara), gradi se polivalentno igralište, staze, skloništa i odmorišta. Izgrađen je Sportsko rekreacijski centar Kneja, na Kneji, proplanku okruženom šumom i Stošcu, brdu, susjedu Kleka. Već 1978. godine započinju organizirani vikend programi uz vježbanje, odbojku i pješačenje. Broj sudionika bavljenja sportskom rekreacijom sve je veći i potrebni su novi stručni ljudi. U rad se uključuju Zdenka Marković, fizioterapeut i Marica Marković, studentica Fakulteta za fizičku kulturu, smjer rekreacija.

            Dva puta tjedno, po jedan sat i pol organiziraju se vježbe oblikovanja s odbojkom za žene. Prve dvije godine rade i dvije grupe muškaraca, u dvorani, na skijanju i plivanju, a voditelji su Josip Špehar i Božidar Sabljak.

            Ne smijemo zaboraviti ljude koji su svojim radom odrađivali administrativne i slične poslove, te pronalazili izvore financiranja. Bilo ih je mnogo, a Društvo se i danas s poštovanjem sjeća Branke Dražić i Tomislava Zrnca, dvoje od pet predsjednika Društva, Franje Markovića, Jure Kučinića, Ive Bokulića, Ferde Uršana i drugih.

            Od 1978. do 1990. godine subotom i nedjeljom na terenima na Kneji i Stošcu sastaju se obitelji, druže se, hodaju, penju se, igraju nogomet, košarku i odbojku, zimi skijaju. Tijekom jednog vikenda kroz terene Društva prošlo je 500 do 1000 djece, njihovih roditelja, baka i djedova i svatko od njih pronašao je sadržaje za rekreaciju i opuštanje. Rekreiraju se, druže i vesele, peku roštilj ili jedu sendviče.

            Zadesio nas je rat i na nama i svemu oko nas ostavio posljedice. Umjesto na našim terenima, bili smo u skloništima. Opuštenost su zamijenile brige za život i budućnost. Međutim, i u tom teškom vremenu nije potpuno prestala aktivnost Društva. Vježba se aerobik, prema mogućnostima, dva do tri puta tjedno, a odbojka se igra na vanjskom školskom igralištu, ako nema uzbune. U ovom vremenu rekreacija ima veće značenje od fizičke aktivnosti, ona nam daje nadu da ćemo izdržati i opet normalno živjeti. Kad smo konačno dočekali mir, ljudi su bili drugačiji, s traumama i tugom, a tereni su bili zapušteni i porušeni. Svi sportski objekti, pa tako i oni koje je izgradilo Društva za športsku rekreaciju Ogulin postaju vlasništvo Grada, koji ih dodjeljuje na upravljanje udrugama koje imaju fizičke i financijske mogućnosti za održavanje.

            Društvo se sve više orijentira na dvoranske sadržaje.

            Kroz više od 35 godina Društvo je osposobilo 16 voditelja, koji su usavršavali i dopunjavali svoje znanje, na tečajevima i seminarima koje organizira Hrvatski savez za sportsku rekreaciju ili druge organizacije iste djelatnosti.

            Društvo se razvija, ima sve veći broj članova, žena različite dobi, od 18 do 80 godina, s različitim interesima i sposobnostima. Razvija se kultura življenja i poimanja žene i njenih potreba. Zadovoljstvo je mjera kvalitete života ili rezultata rada. Zadovoljna supruga i majka- zadovoljna obitelj. Zadovoljna i odmorna zaposlenica-bolji rezultati rada.